Europska noć šišmiša obilježava se 29. kolovoza 2009. u više od trideset država koje su potpisnice Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša (UNEP/EUROBATS). I Republika Hrvatska je potpisnica tog Sporazuma koji je stupio na snagu 2000. godine. Nažalost, mnoge od četrdesetpet zabilježenih europskih vrsta šišmiša danas su ugrožene i nalaze se pred izumiranjem. Osim toga, s tridesetpet do sad zabilježenih vrsta, Hrvatska je jedna od šišmišima najbogatijih zemalja Europe.

Trinaesta Europska noć šišmiša organizira se kao izuzetno važan događaj sa ciljem podizanja svijesti i boljeg upoznavanja sa šišmišima te njihovog očuvanja. Usmjerena je prvenstveno na edukaciju šire javnosti o šišmišima, njihovom životnom prostoru, faktorima koji ih najviše ugrožavaju i slično. Ova noć se već tradicionalno obilježava različitim aktivnostima i događanjima kako bi se ukazalo na potrebu zaštite šišmiša, njihovu važnost za čovjeka i samu prirodu te kako bi se ljudi bolje upoznali s ovim tajanstvenim bićima i što više istina saznali o njima. Već nekoliko godina i Javna ustanova „Park prirode Medvednica“ i zagrebački Zoološki vrt u parku Maksimir obilježavaju ovaj dan bogatim cjelovečernjim programima.

U špilji Veternici zabilježeno je četrnaest vrsta šišmiša koji u njoj obitavaju i ljeti i zimi. To je jedina špilja u Hrvatskoj koja ima „bat friendly door“ i jedino se u njoj kontinuirano prati stanje šišmiša tijekom cijele godine što znači da JU „Park prirode Medvednica“ vodi cjelovitu brigu o zaštiti šišmiša. Tako svi posjetitelji u špilju Veternicu mogu besplatno ući te je razgledati uz stručno vodstvo. Također, moguće je usvojiti šišmiša i time pomoći njihovoj zaštiti, a za djecu su organizirane različite kreativne radionice.

Uz slušanje glasanja šišmiša organizira se potraga za šišmišima pomoću „šišmiš – detektora“ po samom parku Maksimir. Uz razne atraktivne video prezentacije, postere i edukativne instalacijske kutke (o prehrani šišmiša, izradi kućica za šišmiše, načinima koji pomažu suživot ljudi i šišmiša) obilježavanju se pridružuju i druge organizacije i udruge koje ulažu napore za zaštitu ove skupine životinja i prirode u cijelosti. Neke od njih su Udruga za zaštitu šišmiša Tragus, Hrvatsko biospeleološko društvo (demonstrira način istraživanja šišmiša i drugih životinja u špiljama), Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske – Uprava za zaštitu prirode. Iako je obilježavanje Europske noći šišmiša u zagrebačkom Zoo – vrtu najavljeno za 29. kolovoza, zbog lošeg vremena održat će se u subotu 5. rujna između 17 i 22 sata.

Na tribini „Novosti iz ogulinskog podzemlja“ koja je održana u Ogulinu krajem veljače 2008. godine, u organizaciji ogulinskog Zbora „MI“, sudjelovali su članovi Hrvatskog biospeleološkog društva Jana Bedek, Marina Kipson i Vedran Jalžić. Tribina je održana kao nastavak uspješno provedenog projekta HKZ „MI“ – Ogulin „Ogulin – grad iznad grada, život iznad najvećeg hrvatskog spiljskog sustava“ koji je proveden u sklopu projekta Očuvanja krških ekoloških sustava KEC koji je u Republici Hrvatskoj postojao od 2004. do 2007. godine. Članovi HBSD vršili su brojna istraživanja u ogulinskom podzemlju te su predstavili najvažnije i najzanimljivije vrste koje krije ogulinsko podzemlje, speleoronjenje i rezultate ronjenja u speleološkim objektima ogulinskog kraja i kratak film o podzemnoj fauni i ronjenju.

Marina Kipson predstavila je svijet i način života šišmiša – jedinih letećih sisavaca. Osim njihove uloge u okolišu, važnosti u hranidbenom lancu, suživota sa čovjekom i specifičnih prilagodbi, razbijene su mnoge učestale predrasude o njima.

Šišmiši su vrlo važan dio svake životne zajednice. Nažalost, puno je neistina i loših stvari o šišmišima izašlo u filmovima, medijima, bajkama i legendama i potrebno ih je činjenično demantirati. Zbog svojih prilagodbi – jedini sisavci koji mogu letjeti – i tajanstvenog načina života, uzrokom su brojnih predrasuda. Godinama, pa čak i stoljećima izlagani su prijetnjama, ubijanjima, trovanjima, uzimanjima hrane, uništavanjem domova, … Šišmiši nisu slijepi, neće se zaplesti ljudima u kosu, ne piju krv, ne pretvaraju se u vampire, nisu miševi i od njih žive deset puta duže, oko tridesetpet godina. Oni su biološki indikatori i korisne životinje, jedu komarce i druge insekte. Najzanimljivije je bilo doznati kako orijaški šišmiši obitavaju u tropskim i suptropskim krajevima dok su na europskom tlu prisutne male vrste šišmiša. Kreću se iznimno uspješno pomoću eholokacije.

Osim drugih vrsta, u špilji Tounjčici obitava šišmiš sa slobodnim repom – veliki poslovnjak. U špilji Kuštrovki kod Ogulina obitava druga po veličini zimska kolonija u Hrvatskoj, a broji i tridesetak tisuća jedinki. Špilja Kuštrovka kod Ogulina je, uz Vištičinu jamu, stanište najveće zimske kolonije dugokrilnog pršnjaka (Miniopterus schreibersi) u Hrvatskoj. Ove kolonije ujedno su i među najvećima u Europi, a njihov monitoring od izuzetnog je značaja za utvrđivanje povoljnog statusa zaštite ovih vrsta, kao i za utvrđivanje vrijednosti ovih objekata u europskim razmjerima. Tijekom redovnih obilazaka špilja procjenjivana je brojnost praćenih kolonija te utvrđivane dodatne vrste šišmiša koje koriste objekt tijekom perioda hibernacija, na temelju čega su napravljene i procjene bioraznolikosti faune šišmiša. Dodatno, redovito su prikupljani podaci o temperaturi i relativnoj vlažnosti unutar objekata na mjestima blizu kolonija kako bi se utvrdile vrijednosti praćenih parametara ključne za korištenje objekata, kao i njihove eventualne promjene.