Biološki pročistači otpadnih voda Služe za pročišćavanje kanalizacijskih otpadnih voda iz gradova. Pročišćena otpadna voda na koncu se ispušta u površinske vode. Biološki pročišćena otpadna voda može biti dočišćena na stupanj koji omogućava njeno ispuštanje na osjetljivim područjima, poput ogulinskoga, uz otklanjanje dušika i fosfora. Osnovni opisKompaktni betonski POV AT sastoji se od dvije ili nekoliko paralelno uključenih linija za pročišćavanje – bioloških reaktora i spremnika mulja u jednom sklopu, kao i dodatnih građevinskih objekta i strojnih postrojenja (pumpna stanica, mehaničko predčišćavanje, gospodarenje muljem, tercijarni stupanj pročišćavanja, mjerenje i regulacija, itd.). Jedna linija za pročišćavanje – biološki reaktor sadrži neprozračeni anoksički prostor, prozračeni oksički prostor, prostor napajanja i ugrađen retencijski prostor. Maksimalno ostvariv učinak pročišćavanja temelji se na rabljenju tehnologije nisko opterećivane aktivacije s aerobnom stabilizacijom mulja. Kod POV AT rabi se dugoročno pozitivno dokazan sistem kontinuiranog biološkog pročišćavanja otpadnih voda s integriranom akumulacijom navalno dolazećih voda kao i s unutarnjim uređenjem anoksičkog prostora s međunarodno patentiranom tehnologijom - VFL®“ (tzv.vertikalni protočni labirint), s čime je osigurana vrlo visoka kvaliteta pročišćene vode kao i niski pogonski troškovi. Višak biološkog mulja se zgušnjava i skladišti u spremniku mulja.>Postupak pročišćavanja sastoji se od sekvencije nekoliko tehnoloških postupaka.

Mehanički predčišćena otpadna voda se pumpa u neprozračeni anaerobno-anoksički prostor, u kojem dolazi do biološke degradacije dušika, a stvoreni su uvjeti za djelomičnu biološku degradaciju fosfora. Neprozračeni prostor podijeljen je sa više pregradnih zidova, a koji sačinjavaju vertikalno protočni labirint, u kome je uređena unutarnja cirkulacija.
U daljnjem postupku otpadna voda gravitacijski ulazi u oksički prostor s nisko opterećivanom aktivacijom u kome uz nazočnost kisika dolazi do biološke degradacije organičkog zagađenja kao i do nitrifikacije amonijakalnog dušika. Zrak se dovodi u prostor prozračivanja pomoću puhala s bočnim kanalom (visokotlačni ventilatori), ili pomoću „roots“ puhala. Tlačni zrak se dovodi u prostor prozračivanja kroz aeracijske elemente s finim mjehurićima. Opskrba tlačnim zrakom kroz puhala može se regulirati pomoću vremenskog relea ili frekvencijskog izmjenjivača, pomoću kojih može pročistač raditi u raznim režimima sukladno opterećenju. U prostoru napajanja nalazi se graničnik protoka koji omogućava koristiti ugrađeni retencijski prostor u slučaju navale dolazećih otpadnih voda, a koji sprječava preopterećenje pročistača. Višak mulja se zgušnjava i skladišti u spremniku mulja.