Za Ogulinski kraj ovogodišnji slogan "Gospodarenje otpadnim vodama" na poseban je način aktualan. Živimo na vrlo osjetljivom krškom tlu s bogatim podzemnim svijetom i velikim rezervoarima pitke vode. Stoga je potrebno ulagati sredstva u očuvanje izvorišta, kvalitetu pitke vode, navodnjavanje, obranu od poplava, saniranje onečišćenja, pročišćavanje otpadnih voda… Na lokalnom planu, u Ogulinu je posljednjih godina izgrađena kvalitetna vodovodna infrastruktura, plan zaštite od poplava rezultirati će izgradnjom retencije u Hreljinu, mnogo se ulaže u izgradnju kanalizacijskog sustava, u pripremi je izgradnja pročistača otpadnih voda u ogulinskim Galgama… Ti podaci svrstavaju nas u ekološki svjesne sredine visokih standarda. Usprkos navedenim pozitivnim pomacima, Ogulin danas nema riješeno pitanje oborinskih, poplavnih i otpadnih voda. Otpadne vode i dalje se ispuštaju izravno u kanjon rijeke Dobre, kako putem kanalizacijskih ispusta, tako i putem odvodnih kanala s gradskih ulica. Ogulinci sa strepnjom prate svaki porast vodostaja rijeke Dobre. Stoga priželjkujemo što skoriji dovršetak svih radova i puštanje u rad cjelokupnog kanalizacijskog sustava te pročistača otpadnih voda jer je neumoljiva činjenica da će biti potrebna desetljeća za obnovu ekološkog sustava.

Hrvatska je po obnovljivim zalihama vode na 5. mjestu u Europi i 42. u svijetu. Uz bogatstvo vode možemo se pohvaliti i činjenicom da još uvijek u mnogim dijelovima Hrvatske pijemo vodu iz slavine, odnosno da je voda iz javnih vodoopskrbnih sustava većinom visoke kakvoće a opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u Hrvatskoj je oko 80%. Da bi se to stanje održalo kod nas su potrebna znatna ulaganja u očuvanje izvorišta pitke vode, sanaciju onečišćivača, sprječavanje ispuštanja onečišćenih voda u okoliš te dovođenje  sanitarno ispravne vode u kućanstva u čiju provedbu u idućih 15 godina u Hrvatskoj treba uložiti oko 20 milijardi kuna. U provedbu Direktive o kvaliteti pitke vode te Direktiva o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, potrebno je uložiti oko 13 milijardi kuna. Devet milijardi kuna potrebno je uložiti u obranu od poplava te oko 4,5 milijardi kuna u natapanje. Pristupanjem Europskoj uniji u navedene svrhe povući ćemo određena sredstva iz Fondova EU.

Danas su kod nas ulaganja u vodno gospodarstvo viša od 2,3 milijarde kuna. Sredinom ove godine biti će donesena strategija upravljanja vodama, a do kraja godine u potpunosti usklađeno zakonodavstvo vodnoga gospodarstva sa onim EU-a. Uz sve ove mjere potrebno je postići ekonomsku cijenu vode iz vodo opskrbnih sustava, uzimajući u obzir i socijalno načelo. Potrošnja manje  količine vode potrebne prosječnom kućanstvu smatrat  socijalnom kategorijom i bit će niža cijena vode a veća potrošnja ekonomskom kategorijom uz višu cijenu. Osim toga potrebno je  smanje gubitke vode u vodoopskrbnim sustavima te podizanje svijest građana za štednjom vode.  U Hrvatskoj  su dugoročni ciljevi povećanje opskrbljenost stanovništva pitkom vodom na 90 posto te povećanje priključenost stanovništva i gospodarstva na sustave javne odvodnje na 50 posto, odnosno izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za sva naselja s više od 10.000 stanovnika. Ciljevi su i osigurati dovoljne količine vode za natapanje u poljoprivredi, završiti čišćenje kanala, vlasnički, odnosno tehnički povećati sustav javne odvodnje te zaštititi ljude i imovinu od poplava, erozija i bujica.

Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.