Home Zanimljivosti Zanimljivosti Razlozi i posljedice zaštite ogulinskog područja

Dodaj na Facebook i sl.

Statistika

OS : Linux o
PHP : 5.2.14
MySQL : 5.1.54
Vrijeme : 06:50
Caching : Uključen
GZIP : Uključen
Članova : 16
Sadržaj : 236
Web Linkovi : 5
Posjete Sadržajima : 83748

Razlozi i posljedice zaštite ogulinskog područja PDF Ispis E-mail
Autor LaV   
Utorak, 10 Studeni 2009 13:42

Hrvatski katolički zbor „MI“ – Ogulin organizirao je tribinu „Zaštita ogulinskog područja – razlozi i posljedice“ koja je održana u četvrtak, 5. studenog 2009. godine u prostorijama Udruženja obrtnika Ogulin. Na tribini su članovi Hrvatskog biospeleološkog društva iz Zagreba i njihovi projektni partneri predstavili rezultate projekta „Bioraznolikost podzemne faune Karlovačke županije“ koji uspješno završavaju u okviru programa PHARE 2006.

Na samom početku, voditelj projekta „Bioraznolikost podzemne faune Karlovačke županije“ Krunoslav Mlačak iz PD „Vrlovka“ iz Kamanja, objasnio je da projekt financira većim dijelom Europska unija i naglasio da to dovoljno govori o njegovoj ozbiljnosti. A projekt se provodi u dva bazena, oko Ogulina, dakle na širem ogulinskom području i oko Kamanja, odnosno u Ozlju, Žakanju, Ribniku i Lipiku. Istraživanja na terenu su završena, uslijedit će laboratorijske obrade podataka i radionice u školama kojima će se pokušati osvijestiti značenje podzemne faune kako u djece tako i u lokalnim zajednicama. I na kraju, kao konačni cilj, bit će uređen i izložen stalni postav o bogatstvu podzemlja Karlovačke županije u špilji Vrlovci kod Kamanja i u Zavičajnom muzeju Ogulin.

S obzirom da će ogulinsko područje biti predloženo za zaštitu u okviru ekološke mreže Republike Hrvatske i Natura 2000 mreže Europske unije, Ivana Plavac, dipl. ing. biol. iz Državnog zavoda za zaštitu prirode, predstavila je program Natura 2000 mreže EU i objasnila što će njegovo usvajanje konkretno značiti za ogulinski kraj prepoznat kao međunarodno ekološki značajno područje. Ekološka mreža RH je novi mehanizam zaštite prirode kojeg sačinjavaju ekološki važna područja za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova, dok je Natura 2000 ekološka mreža kojoj je cilj očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje određenih vrsta i stanišnih tipova u području njihove prirodne rasprostranjenosti.

Jana Bedek, dipl. ing. biol. i stručni voditelj projekta „Bioraznolikost podzemne faune Karlovačke županije“ predstavila je rezultate projekta kao podzemnu baštinu od svjetske važnosti sakrivenu u Karlovačkoj županiji. S obzirom da Karlovačka županija ima preko osamsto speleoloških objekata od kojih je najvažniji sustav Đulin ponor – Medvedica (16396 m) najduža špilja u Hrvatskoj, a izvor Zagorske Mrežnice (1070 m) najduži je istraženi speleološki objekt, nije potrebno dodatno isticati kako plitki krš Karlovačke županije krije mnoge vrijednosti, osobito u bogatstvu podzemne faune. Naime, do sad je na području Karlovačke županije utvrđeno više od sto vrsta podzemnih životinja, od čega je bilo trideset endema. U sklopu ovog projekta utvrđeno je čak pet novih endema što sveukupno čini 35 endema. Među njima posebno se ističu čovječja ribica (Proteus anguinus) kao jedini podzemni kralježnjak u Europi i ogulinska špiljska spužvica (Eunapius subterrraneus) kao jedina slatkovodna podzemna spužva na svijetu.

Novije paleontološke rezultate istraživanja Zagorske Mrežnice predstavio je član HBSD, mr. sc. Kazimir Miculinić, dipl. ing. geol. Izvor Zagorske Mrežnice glavni je izvor pitke vode za ogulinsko područje. U više od kilometra kanala pronađeni su „utopljeni“ arheološki i paleontološki nalazi. Osim zubi slona, nađeni su i oni nosoroga te dijelovi kostiju goveda, konja i rogova jelena te neodređenih zvijeri. Spomenuto je i otkriće amfora iz rimskog doba s osvrtom da je prva otkrivena izložena u ogulinskom Zavičajnom muzeju.

Članica Hrvatskog biospeleološkog društva i speleoronilac Petra Kovač Konrad , dipl. iur., predstavila je novija speleoronilačka istraživanja. Svrhe speloronjenja su, osim istraživanja podzemlja, i istraživanja količine i kvalitete podzemnih voda, faune koja živi u tim vodama i prostora kroz koji ta voda teče i njezine povezanosti s površinom i drugim podzemnim prostorima. Uz podatke o rezultatima speleoronjenja u svijetu i Europi, istaknuto je kako je Hrvatska po obnovljivim zalihama vode na petom mjestu u Europi i 42. zemlja u svijetu. Osim izvora i ponora Rupečice, istraženi su i izvor Zagorske Mrežnice, izvor Bistrac u Desmericama, Zagorska peć, sustav Pećine – Veliko vrelo i jama Klisura. Na žalost, u istraživanjima su otkrivene ogromne količine krupnog otpada koje ugrožavaju ne samo kvalitetu vode nego i sve pripadnike faune koji u njima pokušavaju preživjeti.

Predavači - Ivana, Jana, Kazimir i Petra

Nakon filma Tomislava Rataja o provedenim istraživanjima (koji će uskoro biti prikazan na Hrvatskoj televiziji) uslijedila je žustra rasprava u kojoj su sudjelovali Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode kao središnje državne institucije za stručne poslove zaštite prirode; Tone Radočaj, zamjenik dogradonačelnika grada Ogulina; Milan Sabljak, predsjednik Gradskog vijeća grada Ogulina; Zvonko Trdić; Zvonko Ranogajec, prof.;  dr. Šukrija Šeremet i Zdravko Puškarić.

 

Ovom prilikom predstavljeni su i materijali projekta „Bioraznolikost podzemlja Karlovačke županije“ – dvojezični letci i bogato opremljena knjižica pod nazivom „Svijet ispod svijeta – bioraznolikost špiljske faune Ogulina i Kamanja, podzemna baština od svjetske važnosti sakrivena u Karlovačkoj županiji“.

 

 
Please register or login to add your comments to this article.