U nedjelju 22. siječnja 2012. godine pozvani smo izaći na referendum i odlučiti o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, ili o nepristupanju. Među 101 pitanjem o utjecaju EU na živote građana provjerili smo kako Europska unija regulira pitanja zaštite okoliša i korištenja energije kako bismo vam pomogli u donošenju odluke. Zašto je zaštita okoliša prioritet? Kako EU sankcionira zagađivanje okoliša? Štiti li EU ugrožene životinje? Hrvatska je već uključena u Natura 2000, ali što je to? Zar koristiti štednje žarulje? Zašto obnovljivi izvori energije? Kako se u EU štite prirodni izvori pitke vode? Odgovore pročitajte ovdje te ih potražite na web-stranici EU-referendum. U Europskoj uniji hrvatski okoliš i hrvatska prirodna bogatstva bit će bolje zaštićeni. 

Jesu li u Europskoj uniji stroge kazne za zagađivače okoliša?

Jesu. Europska komisija zahtijeva od država članica da u svoje zakonodavstvo unesu direktive EU-a o zagađenju okoliša i da ih primjene na domaćem terenu. Takve direktive jasno navode slučajeve koji podliježu sankcijama u slučaju zagađenja okoliša. Ukoliko države članice ne primjene direktive EU-a unutar zadanog roka, Europska komisija može ih prijaviti Europskom sudu što za posljedicu ima financijske sankcije koje plaća država članica.

Kako EU štiti ugrožene životinje?

Kako bi zaštitila biljne i životinjske vrste, Europska unija je osnovala najveću koordiniranu mrežu područja očuvanja prirode na svijetu nazvanu Natura 2000, čije su članice sve zemlje EU-a. Područja zaštite proglašavaju se u skladu sa znanstvenim kriterijima ugroženosti, a na temelju Direktive o staništima i Direktive o pticama, koje navode preko 1000 ugroženih biljaka i životinja.

Na tim područjima nije zabranjena ljudska aktivnost, ali ukoliko ona negativno utječe na zaštićeno područje traži se korekcija dijela projekta, primjerice promjena trase predložene ceste. Ako nema alternativnog rješenja, traži se odobrenje Europske komisije, koja kontrolira zaštitu ekološke mreže.

Zemlje poput Slovenije ili Španjolske proglasile su preko 35,5% odnosno 27,2% svog teritorija područjem ekološke mreže Natura 2000.

Je li u Europskoj uniji obavezno korištenje štednih žarulja?

Od 1. rujna 2012. bit će zabranjena prodaja svih energetski neučinkovitih žarulja, bez obzira na voltažu. Odluka o povlačenju s tržišta svih konvencionalnih žarulja donesena je kako bi se smanjila emisija ugljičnog dioksida, koja je s konvencionalnim svjetlom iznosila oko 15 milijuna tona godišnje. Naime, rasvjeta troši oko 20% ukupne električne energije kućanstva, čija proizvodnja uzrokuje ugljični dioksid. Efikasnom rasvjetom smanjuje se potrošnja električne energije za oko 15%. Osim ekološke koristi, energetski učinkovite žarulje štede struju, traju do 10 puta dulje od konvencionalnih i smanjuju troškove u kućanstvu, kako se procjenjuje, od 25 do 50 eura godišnje.

Koliko Europska unija planira izdvojiti za aktivnosti u području zaštite okoliša?

Zaštita okoliša nalazi se visoko na listi prioriteta Europske unije s obzirom da se adekvatnim politikama i aktivnostima u ovome području istovremeno štiti kvaliteta života građana i osigurava održivi razvoj Europske unije. Glavni financijski instrument za financiranje aktivnosti u ovome području je program LIFE putem kojeg je od 1992. godine do danas financirano više od 3.500 projekata s ukupnim iznosom potpore od oko 2,5 milijarde eura. Iako sljedeća financijska perspektiva EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. još nije usvojena pa nije moguće navoditi iznose budućih izdvajanja za zaštitu okoliša, s obzirom na važnost ove politike za budućnost EU-a i činjenicu da je u ovome području EU predvodnica na svjetskoj razini, za očekivati je da ona neće biti manja od dosadašnjih iznosa potpore.

U razdoblju od 2001. do 2005. godine Europska unija je kroz program CARDS za zaštitu okoliša u Hrvatskoj izdvojila 12,5 milijuna eura. Kroz pretpristupni fond ISPA Hrvatska je za zaštitu okoliša za 2005. i 2006. godinu dobila 30 milijuna eura, a od 2007. do 2013. kroz Instrument pretpristupne pomoći IPA čak 96,7 milijuna eura. Drugim riječima, u razdoblju od 2001. do 2013., Europska unija je za zaštitu okoliša u Hrvatskoj izdvojila 137,2 milijuna eura, ne računajući ulaganje u regionalne projekte i pokretanje ekološke mreže Natura 2000 financirane iz fonda PHARE..(Primjeri projekata u području zaštite okoliša predstavljeni su u publikacijama »Zajedno za europsko danas i sutra 1 i 2«. Publikacije su dostupne na zahtjev uInformacijskom centru EU-a.

Kako EU potiče korištenje solarne energije?

Europska unija potiče istraživanje i razvoj projekata o fotoćelijama već više od 30 godina. Od 2003. do 2006. kroz Šesti okvirni program EU-a za istraživanje i tehnološki razvoj s više od 100 milijuna eura financirani su projekti istraživanja korištenja sunčeve energije, a taj se trend nastavio i kroz aktualni Sedmi okvirni program. Usvojeno je i nekoliko direktiva EU-a o promociji korištenja obnovljivih izvora energije 2001., 2003. i 2009. koje preporučaju financiranje takvih projekata iz strukturnih fondova. Danas se u obnovljive izvore energije na nacionalnoj i razini EU-a ulaže oko 35 milijardi eura godišnje (2011). Time su se troškovi proizvodnje energije iz solarnih ćelija u zadnjih devet godina smanjili za 60%. Prioritet EU-a je korištenje obnovljivih izvora energije od 20% do 2020. godine.

Jeste li znali?

Na razini Europske unije oko 18% električne energije proizvede se iz obnovljivih izvora energije, u čemu prednjače Austrija (oko 68% električne energije), Latvija (oko 64%) i Švedska (58%).

Kako se u Europskoj uniji štite prirodni izvori pitke vode?

Zaštita vodnih i morskih resursa i posebno izvora pitke vode, osnova je zaštite okoliša u EU. U cilju zaštite ljudskog zdravlja i osiguravanja dostupnosti pitke vode svim građanima EU-a, Direktiva o pitkoj vodi državama članicama uspostavlja zakonsku obvezu praćenja kakvoće vode kroz 48 mikrobioloških i kemijskih parametara, obvezu redovite kontrole i informiranja javnosti o kvaliteti vode. Svake tri godine države članice trebaju informirati Europsku komisiju o kakvoći vode, koja ih potom objavljuje na svojim internetskim stranicama. Time se štite ne samo potrošači diljem EU-a nego i prirodni resursi zemalja bogatih izvorima pitke vode poput Hrvatske.

Korišteni izvor: http://www.eu-referendum.hr/eu_i_mi