Ulaskom u 2012. godinu vrijeme je da se sažmu podaci prikupljeni tijekom 2011. godine i u meteorološkim mjerenjima. Analiza godišnjih količina oborine koje su izražene u % višegodišnjeg prosjeka (1961.-1990.) pokazala je da je u 2011. godini u cijeloj Hrvatskoj, izuzevši Komižu, oborine bilo manje od prosjeka. Veći dio kontinentalne Hrvatske kao i Jadrana nalazi se u kategoriji ekstremno sušno, dok se u kategoriji vrlo sušno nalazi dio Istre, Like i Gorskog kotara, te zaleđe Splita i Dubrovnika. I u Ogulinu je oborina bilo manje od prosjeka te se grad našao na samoj granici ekstremno sušne kategorije. Kategorija sušno obuhvaća okolicu Hvara i Senja, dok se u kategoriji normalno nalaze Vis i Lastovo. (www.meteo.hr) 

 Iako još nisu u potpunosti obrađeni podaci za prosinac, već sada može se reći kako je turizam na području Karlovačke županije tijekom 2011. godine postigao otprilike iste rezultate kao i godinu ranije (prošle godine ostvareno je 282 000 noćenja, u 11 mjeseci ove godine oko 265 000). Kontinentalni rekorder, ne samo županijski, već i hrvatski, i dalje je općina Rakovica, naslonjena na Plitvička jezera, s brojnim sobama za iznajmljivanje, ali i kvalitetnim kampom. Već u prvih 11 mjeseci ova mala općina koja ima gostiju više od svih ostalih hrvatskih kontinentalnih destinacija izuzevši Zagreb i nacionalne parkove, premašila je prošlogodišnje brojke i ima više od 106 tisuća gostiju, koji su ostvarili oko 167 000 noćenja. S druge strane liste je Ogulin, veliki turistički gubitnik nakon požara na Bjelolasici. U 2010. godini na ogulinskom području ostvareno je više od 43 000 noćenja, a 2011. (bez prosinca) samo 12 000. (Tek se sada, bez Bjelolasice, vidi realno stanje Ogulinskog turizma (op.a.)) (kaportal.hr)

Usklađivanje s propisima Europske unije na području okoliša uključuje: procjenu utjecaja na okoliš, stratešku procjenu utjecaja na okoliš, pravo na pristup informacijama o okolišu i sudjelovanje javnosti u pitanjima zaštite okoliša, odgovornost za sprječavanje i otklanjanje štete u okolišu, klimatske promjene, kakvoću zraka, gospodarenje otpadom, kakvoću voda, zaštitu prirode, industrijsko onečišćenje i upravljanje rizicima, kemikalije, genetski modificirane organizme (GMO), buku, šumarstvo i civilnu zaštitu. Usklađivanjem i odgovarajućom provedbom navedenog Hrvatska osigurava visoke ekološke standarde radi zaštite zdravlja svojih građana.

Ostvareni su i brojni pregovarački zahtjevi Hrvatske koji su potanje opisani u nastavku, a odnose se na kakvoću zraka, gospodarenje otpadom, kakvoću voda,  industrijsko onečišćenje i upravljanje rizicima, kemikalije, klimatske promjene i emisiju stakleničkih plinova te zaštitu prirodnih staništa.

 U nedjelju 22. siječnja 2012. godine pozvani smo izaći na referendum i odlučiti o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, ili o nepristupanju. Među 101 pitanjem o utjecaju EU na živote građana provjerili smo kako Europska unija regulira pitanja zaštite okoliša i korištenja energije kako bismo vam pomogli u donošenju odluke. Zašto je zaštita okoliša prioritet? Kako EU sankcionira zagađivanje okoliša? Štiti li EU ugrožene životinje? Hrvatska je već uključena u Natura 2000, ali što je to? Zar koristiti štednje žarulje? Zašto obnovljivi izvori energije? Kako se u EU štite prirodni izvori pitke vode? Odgovore pročitajte ovdje te ih potražite na web-stranici EU-referendum. U Europskoj uniji hrvatski okoliš i hrvatska prirodna bogatstva bit će bolje zaštićeni.