Na konferenciji o klimi koja se upravo održava u Durbanu krivcima za aktualnu promjenu klime smatra se upravo najrazvijenije industrijske zemlje, jer u svom industrijskom razvoju nisu obraćali pozornost na okoliš. Kina i SAD, koje zajedno izbacuju preko 40 % ugljičnog dioksida u atmosferu, nisu spremne na bilo kakva obećanja. Kinezi postupno usvajaju mjere zaštite okoliša što nije dovoljno brzo jer u atmosferu izbaci osam milijardi tona ugljičnog dioksida godišnje. Amerikanci pak u rad konferencije nisu uključili ni svoje stručnjake. Europljani sami ne mogu promijeniti današnju situaciju te se bez Kine i SAD ne može postići nikakav sporazum. A vremena je sve manje. Najnoviji pokazatelji, koje prezentira UN, pokazuju da koncentracija otpadnih plinova u atmosferi raste brže nego se do sada strahovalo. 

 Trinaest najtoplijih godina na planeti od kada su počela mjerenja zabilježene su u posljednjih 15 godina, priopćila je jučer Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u okviru konferencije UN-a o klimatskim promjenama u južnoafričkom gradu Durbanu. Ova godina je, nakon rekordne 2010, deseta najtoplija godina na Zemlji od 1850. godine kada su započela mjerenja, a istovremeno je ove godine ledena masa na Arktiku pala na najniži nivo u povijesti, priopćeno je također.

Prosječna temperatura posljednjeg desetljeća dugoročno je viša za 0,46 stupnjeva Celzijusa od prosjeka, navela je UN-ova Agencija za meteorološke podatke, prema dokumentu predstavljenom u Durbanu. Naše je znanje manjkavo, ali nedvosmisleno pokazuje da se klima u svijetu zagrijava, a do zagrijavanja je došlo djelovanjem ljudi, naglašava se u priopćenju generalnog tajnika WMO-a Michela Jarrauda.

Dolaskom proljeća i ulaskom u mjesec travanj diljem Hrvatske budi se priroda. U cilju uređenosti naših turističkih destinacija te čistoće i očuvanja prirode i okoliša u mjesecu travnju provodi se projekt Hrvatske turističke zajednice VOLIM HRVATSKU. Glavno geslo projekta je VIŠE CVIJEĆA – MANJE SMEĆA. Stoga ćemo i ove godine s televizijskih ekrana i radio prijemnika slušati pjesmu Đele Jusića „Lijepa naša Hrvatska“. Neka nam ta pjesma bude poticaj da se i sami uključimo u projekt VOLIM HRVATSKU te sudjelujemo u provedbi neke od tema koje preporuča Hrvatska turistička zajednica.

• Uređenost
• Eden - izbor europske destinacije izvrsnosti
• Čovjek - ključ uspjeha u turizmu - izbor djelatnika godine
• Doživi hrvatsku - oznaka kvalitete u kulturnom turizmu
• Domus bonus - oznaka kvalitete privatnog smještaja
• Potpore turističkim projektima
• Potpore za rad turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima.

Dolaskom proljeća i ulaskom u mjesec travanj diljem Hrvatske budi se priroda. U cilju uređenosti naših turističkih destinacija te čistoće i očuvanja prirode i okoliša u mjesecu travnju provodi se projekt Hrvatske turističke zajednice VOLIM HRVATSKU. Glavno geslo projekta je VIŠE CVIJEĆA – MANJE SMEĆA. Stoga ćemo i ove godine s televizijskih ekrana i radio prijemnika slušati pjesmu Đele Jusića „Lijepa naša Hrvatska“. Neka nam ta pjesma bude poticaj da se i sami uključimo u projekt VOLIM HRVATSKU te sudjelujemo u provedbi neke od tema koje preporuča Hrvatska turistička zajednica.

• Uređenost
• Eden - izbor europske destinacije izvrsnosti
• Čovjek - ključ uspjeha u turizmu - izbor djelatnika godine
• Doživi hrvatsku - oznaka kvalitete u kulturnom turizmu
• Domus bonus - oznaka kvalitete privatnog smještaja
• Potpore turističkim projektima
• Potpore za rad turističkih zajednica na turistički nerazvijenim područjima.

Biospeleološki gledano, posebnu važnost imaju speleološki objekti koje nazivamo locus typicus ili tipski lokalitet. To su špilje ili jame u kojima je prvi put pronađena, i na temelju tih primjeraka opisana, neka nova životinjska svojta. Zbog toga je 2000. godine Hrvatsko biospeleološko društvo u suradnji s tadašnjim Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja započelo dvogodišnji projekt pod nazivom «Izradom biospeleološkog katastra, edukacijom i popularizacijom do zaštite živog svijeta podzemlja Hrvatske». Godine 2003. projekt je nastavljen trogodišnjim programom uz potporu istog Ministarstva s prekidom u 2005. godini zbog restrukturiranja navedenog Ministarstva. Nakon toga financiranje projekta nastavlja Državni zavod za zaštitu prirode. Jedan od važnijih rezultata je objavljivanje publikacije ˝Katalog špiljskih tipskih lokaliteta faune Hrvatske˝ (Bedek et al., 2006) kao posebnog broja (supplementum) znanstvenog časopisa Natura Croatica 2006. godine.

Ujedinjeni narodi su prošlu 2010. godinu proglasili Međunarodnom godinom biološke raznolikosti sa ciljem sprečavanja sve učestalijih nestanaka mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Postavlja se pitanje što pojam biološke raznolikosti znači, što obuhvaća i koliko je razumljiv u svakodnevnom korištenju.

Dakle, biološka raznolikost ili bioraznolikost (engl. biodiversity) je relativno noviji pojam, u znanost uveden tek osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Od tog vremena sve je popularniji i korišteniji, ne samo među biolozima već i drugim stručnjacima, a u posljednje vrijeme i među političarima. Pojam bioraznolikosti globalno se proširio nakon velikog svjetskog sastanka o pitanjima okoliša održanog 1992. godine pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda u Rio de Janeiru.

Dabar kojemu je stanište bilo u danas potopljenom kanjonu rijeke Dobre u opasnosti je! (Fotografija-Patricija-Oković-dzzp)

26. rujna obilježava se Dan čistih planina.

Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja, s namjerom da se ojača svijest i poštovanje ljudi prema prirodi i okolišu. Ovogodišnjim sloganom „Milijarda zelenih djela“ svakog stanovnika Zemlje želi se potaknuti da preispita svoje navike i samo malom promjenom dnevne rutine učini veliki korak prema održivom životu i razvoju. Svi smo pozvani zamisliti se koristimo li možda prekomjerno automobil ili možemo li biti štedljiviji s energijom. Posve sigurno možemo reciklirati više otpada nego što to trenutno činimo. Ako moramo posjeći stablo zasadimo dva nova. Učinimo nešto za naš planet danas i pokažimo Zemlji da nam je do nje istinski stalo.

Svake godine 671 milijun kilograma plastike proizvodi se širom svijeta. 18.000 komada razne plastike pluta na svakom četvornom kilometru oceana.